Prometne su nesreće socijalni, javnozdravstveni i politiĉki izazov svake drţave. Nalet vozila na pješaka jedna je od najĉešćih prometnih nesreća koja u većini sluĉajeva rezultira smrtonosnim ishodom. U nastojanju da se brojke smrtnosti na cestama smanje, intervenirale su nacionalne vlasti i Europska komisija svojim programima i mjerama zaštite i sigurnosti u prometu. Raspodjela prometnih nesreća razlikuje se izmeĊu pojedinih zemalja, ali i okruţja u kojem se prometne nesreće dogaĊaju. Prema statistiĉkim pokazateljima veći se dio prometnih nesreća dogaĊa u urbanim sredinama. Gradska je cestovna mreţa sloţenija u odnosu na autoceste i ruralne ceste, gdje uz veću prisutnost pješaka i biciklista postoji veći broj vanjskih utjecajnih ĉimbenika koji pridonose nastanku prometnih nesreća. Iako su prometne nesreće s aspekta prostora i vremena sluĉajni dogaĊaji, detaljnom je analizom uspostavlja se korelacija izmeĊu prometnih nesreća i vanjskih ĉimbenika (prometni, cestovna infrastruktura, vremenski, namjena zemljišta). Vještaĉenje naleta vozila na pješaka je veoma sloţena interdisciplinarna analiza, koja zapravo ĉini sintezu rada sudskomedicinske i prometno-tehniĉke struke. Karakteristike povreĊivanja zavise od konstitucije i poloţaja pješaka, kao i od vrste i tipa putniĉkog automobila. Mehanizmi povreĊivanja su raznoliki i povrede predstavljaju rezultat sloţenih mehaniĉkih sila, kretanja i utjecaja na ljudsko tijelo. UtvrĊeno je višestruko smanjenje uĉestalosti smrtnog stradanja pješaka u suvremenim uvjetima prometa.