undergraduate thesis
Ante Starčević i povijest pravaštva

Nikolina Golac Pezelj (2015)
Polytechnic Nikola Tesla in Gospić
Administrative department
Metadata
TitleAnte Starčević i povijest pravaštva
AuthorNikolina Golac Pezelj
Mentor(s)Marino Manin (thesis advisor)
Abstract
Hrvatski političar Ante Starčević rođen je 23. svibnja 1823. godine u Velikom Žitniku blizu Gospića. Školovanje je započeo u Klancu, mjestu u Lici, a nastavio u Zagrebu, Senju i Pešti, gdje doktorira filozofiju. Po povratku u Zagreb pridružuje se Ilirskom pokretu razočaran politikom bečkih vlasti prema Hrvatskoj. Godine 1861. osniva Stranku prava, zajedno s Eugenom Kvaternikom, kojega je upoznao za vrijeme zagrebačkoga studiranja. Iste godine postaje bilježnik Riječke županije, a godinu dana kasnije i zastupnik u Hrvatskom saboru. Tamo odlučno iznosi svoje stavove o neizbježnosti raskida Hrvatske s Austro - Ugarskom monarhijom, jer je smatrao da njegova domovina neće imati budućnosti ako ne bude samostalna. Eksplicitno je tražio da se hrvatski jezik zove hrvatskim, a ne ilirskim, kako su ga zvali ostali pripadnici Narodnog preporoda. U Saboru je izrekao i znamenitu rečenicu: "Mi hoćemo Hrvatsku u kojoj će vladati samo Bog i Hrvati!" Kao uvjereni legalist nije zazivao samostalnost Hrvatske oružanom revolucijom, već je vjerovao da se to može ostvariti demokratskim putem. Njegovo političko djelovanje imalo je i svoju cijenu, pa je 1863. osuđen i zatvoren. Dvije godine kasnije ponovno je postao saborski zastupnik, okupljajući oko sebe sve više onih koji su prihvaćali njegove političke ideje. Kada je 1868. sklopljena Hrvatsko-ugarska nagodba, Starčević je instruirao svoje sljedbenike napisavši "Naputak za pristaše Stranke prava", po kojemu su pravaši trebali djelovati. Njegov prijatelj i najbliži suradnik Eugen Kvaternik je 1871., upravo zbog teškoga položaja Hrvatske uzrokovanog sporazumom s Mađarima, podigao neuspješnu bunu u Rakovici koja je završila pogibijom njenih pokretača. Iako Starčević nije znao za Kvaternikove planove ponovno je zatvoren, nakon čega se odlučio povući i prekinuti javno političko djelovanje. Izbivanje je trajalo sedam godina, sve do 1878., kada je još jednom izabran za saborskog zastupnika.U idućih nekoliko godina Stranka je prava neprestano jačala i 1884. postala vodeći politički čimbenik u Hrvatskoj. Tu poziciju ipak nije uspjela i službeno potvrditi zbog izbornih makinacija vodećih ljudi Narodne stranke, a posebno tada aktualnog hrvatskog bana Károlyja Khuena Hérderváryja. Iako je neformalno ostao vođa pravaša, svoje je mjesto nakon 1892. prepustio mlađim kolegama. Godine 1895. dolazi do raskola u Stranci, pa u već poodmakloj dobi s Eugenom Kumičićem i Josipom Frankom osniva Čistu stranku prava. Ante Starčević je, osim političara, bio i književnik koji se bavio poviješću, pisanjem drama i pjesama, te filologijom, filozofijom i publicistikom. Zbog svega što je učinio za Hrvatsku i hrvatski narod i danas se smatra Ocem domovine. Umro je u Zagrebu, 28. veljače 1896. godine, a po osobnoj je želji pokopan u zagrebačkim Šestinama.
Committee MembersVlatka Ružić
Branislav Šutić
Marino Manin
GranterPolytechnic Nikola Tesla in Gospić
Lower level organizational unitsAdministrative department
PlaceGospić
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineSOCIAL SCIENCES
Law
History of Law and State
Study programme typeprofessional
Study levelundergraduate
Study programmeAdministrative study
Academic title abbreviationbacc. admin. publ.
Genreundergraduate thesis
Language Croatian
Defense date2015-05-21
Parallel keywords (Croatian)Ante Starčević i povijest pravaštva
Resource typetext
Access conditionOpen access
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:107:449442
CommitterKsenija Žubrinić